VITAMIN B9
...još je poznat kao FOLNA KISELINA. Zanimljivost je da je folna kiselina jedan od najdeficitarnijih vitamina u našoj prehrani. To je razlog za bolju pažnju kod popisa namirnica u kojima se nalazi. Također se proizvodi u crijevnoj flori, no pod utjecajem bolesti crijeva, njegova apsorpcija može biti uvelike otežana. Radi se o termolabilnom i osjetljivom vitaminu, koji se uništava kuhanjem, sunčevom svjetlošću, te duljim držanjem na sobnoj temperaturi.
Uloge:
- kao koenzim zajedno sa B12 i vitaminom C sudjeluje u razgradnji i upotrebi proteina
- ima vrlo važnu ulogu kao nositelj ugljika kod proizvodnje hema u hemoglobinu (crvena krvna zrnca) - neophodan je i za oblikovanje i izradu nukleinskih kiselina, koje su osnova replikacije stanica, te rasta i razvoja tijela
- djeluje na osjećaj gladi i sudjeluje u produkciji solne kiseline, pa time sudjeluje i imunitetnu i zaštiti tijela od infekcije i trovanja
- folna kiseline pomaže u radu jetre i neophodna je za normalan rad mozga, utječe na duševno i emotivno zdravlje
Izvori folne kiseline su:
- lisnato zeleno povrće
- jetra
- pivski kvasac
- kamenice
- soja
- sirevi
- mlijeko
- pšenične klice
- cjelovita zrna žitarica
- produciraju ga i naše crijevne bakterije
Bolesti i poremećaji kod kojih može pomoći; celijakija, divertikulitis, poremećaji želuca i probave, čirevi, psorijaza, anemija, leukemija, alkoholizam, psihički poremečaji, problemi sa noktima, emfizem, atero i arterioskleroza, ćelavost, upale zglobova, iscrpljenje nadbubrežne žlijezde, stres, tonzilitis i umor.
RDA za folnu kiselinu su 400 mcg za odraslog čovjeka, 800 mcg za trudicu, te 600 mcg za vrijeme dojenja. Doziranje se može povećati kod stanja stresa, hipertireoidizma, hemolitičke anemije i povećane tjelesne aktivnosti, te alkoholizma. Toksičnost predoziranja nije poznata, no može prikriti nedostatak B12, pa je dobro posavjetovati se sa stručnom osobom.
Kratki pregled djelovanja ovog vitamina možete pogledati OVDJE
...još je poznat kao FOLNA KISELINA. Zanimljivost je da je folna kiselina jedan od najdeficitarnijih vitamina u našoj prehrani. To je razlog za bolju pažnju kod popisa namirnica u kojima se nalazi. Također se proizvodi u crijevnoj flori, no pod utjecajem bolesti crijeva, njegova apsorpcija može biti uvelike otežana. Radi se o termolabilnom i osjetljivom vitaminu, koji se uništava kuhanjem, sunčevom svjetlošću, te duljim držanjem na sobnoj temperaturi.
Uloge:
- kao koenzim zajedno sa B12 i vitaminom C sudjeluje u razgradnji i upotrebi proteina
- ima vrlo važnu ulogu kao nositelj ugljika kod proizvodnje hema u hemoglobinu (crvena krvna zrnca) - neophodan je i za oblikovanje i izradu nukleinskih kiselina, koje su osnova replikacije stanica, te rasta i razvoja tijela
- djeluje na osjećaj gladi i sudjeluje u produkciji solne kiseline, pa time sudjeluje i imunitetnu i zaštiti tijela od infekcije i trovanja
- folna kiseline pomaže u radu jetre i neophodna je za normalan rad mozga, utječe na duševno i emotivno zdravlje
Izvori folne kiseline su:
- lisnato zeleno povrće
- jetra
- pivski kvasac
- kamenice
- soja
- sirevi
- mlijeko
- pšenične klice
- cjelovita zrna žitarica
- produciraju ga i naše crijevne bakterije
Bolesti i poremećaji kod kojih može pomoći; celijakija, divertikulitis, poremećaji želuca i probave, čirevi, psorijaza, anemija, leukemija, alkoholizam, psihički poremečaji, problemi sa noktima, emfizem, atero i arterioskleroza, ćelavost, upale zglobova, iscrpljenje nadbubrežne žlijezde, stres, tonzilitis i umor.
RDA za folnu kiselinu su 400 mcg za odraslog čovjeka, 800 mcg za trudicu, te 600 mcg za vrijeme dojenja. Doziranje se može povećati kod stanja stresa, hipertireoidizma, hemolitičke anemije i povećane tjelesne aktivnosti, te alkoholizma. Toksičnost predoziranja nije poznata, no može prikriti nedostatak B12, pa je dobro posavjetovati se sa stručnom osobom.
Kratki pregled djelovanja ovog vitamina možete pogledati OVDJE