KOLIN
... je također nepriznati vitamin B, no poznati su njegovi učinci, pa ćemo spomenuti i njega. Nerazdvojni je "prijatelj" inositola, te se s njim nalazi u biljnom lecitinu kao neodvojivi element.
Kolin ima zadaću kontrolirati metabolizam masti i kolesterola u organizmu, što znači da djeluje kao protektivno sredstvo na krvne žile i jetru. Ne dozvoljava nagomilavanje masti u jetri i potpomaže ulazak masti u metabolizam u stanicama. Također u tijelu sintetizira sistemski lecitin tako da se u jetri veže sa masnim kiselinama i fosfornom kiselinom, te je bitan za zdravlje jetre i bubrega. Vrlo je važan za mijelinske ovojnice živaca i njihovu provodljivost (multipla skleroza). Pošto kontrolira i kolesterol, bitan je kod regulacije žučne kiseline i žuči, te prevencije od žučnih kamenaca
Izvori kolina su žumance jajeta, jetra, pivski kvasc i pšenične klice. Također se sintetizira u crijevima putem B12 i folne kiseline, te metionina.
Bolesti i poremećaji kod kojih može pomoći; konstipacija, ciroza jetre, ekcemi, angina pektoris, ateroskleroza, hipoglikemija, visoki kolesterol, moždani udar, mišićna distrofija, MS, vrtoglavice, glaukom, astma, hipertenzija, problemi sa kosom, hipertiroidizam i alkoholizam.
Dnevne potrebe nisu fiksno određene, no smatra se da je količina 500 do 900 mg netoksična. Isprobane su i niže doze u obliku terapije. Kod vrlo visokih doza mogao bi se pojaviti nedostatak vitamina B6, pa je preporučljivo da se B-kompleks uvijek uzima u uravnoteženim pripravcima.
... je također nepriznati vitamin B, no poznati su njegovi učinci, pa ćemo spomenuti i njega. Nerazdvojni je "prijatelj" inositola, te se s njim nalazi u biljnom lecitinu kao neodvojivi element.
Kolin ima zadaću kontrolirati metabolizam masti i kolesterola u organizmu, što znači da djeluje kao protektivno sredstvo na krvne žile i jetru. Ne dozvoljava nagomilavanje masti u jetri i potpomaže ulazak masti u metabolizam u stanicama. Također u tijelu sintetizira sistemski lecitin tako da se u jetri veže sa masnim kiselinama i fosfornom kiselinom, te je bitan za zdravlje jetre i bubrega. Vrlo je važan za mijelinske ovojnice živaca i njihovu provodljivost (multipla skleroza). Pošto kontrolira i kolesterol, bitan je kod regulacije žučne kiseline i žuči, te prevencije od žučnih kamenaca
Izvori kolina su žumance jajeta, jetra, pivski kvasc i pšenične klice. Također se sintetizira u crijevima putem B12 i folne kiseline, te metionina.
Bolesti i poremećaji kod kojih može pomoći; konstipacija, ciroza jetre, ekcemi, angina pektoris, ateroskleroza, hipoglikemija, visoki kolesterol, moždani udar, mišićna distrofija, MS, vrtoglavice, glaukom, astma, hipertenzija, problemi sa kosom, hipertiroidizam i alkoholizam.
Dnevne potrebe nisu fiksno određene, no smatra se da je količina 500 do 900 mg netoksična. Isprobane su i niže doze u obliku terapije. Kod vrlo visokih doza mogao bi se pojaviti nedostatak vitamina B6, pa je preporučljivo da se B-kompleks uvijek uzima u uravnoteženim pripravcima.