INOSITOL
...je priznat kao nutrijent i dio B-kompleksa, što je vidljivo iz njegove velike združenosti u radu sa drugim vitaminima. B6, folna i pantotenska kiselina, te PABA su samo neke od sinergijskih tvari u organizmu. Dokazana je njegova pojava, zajedno sa kolinom, u lecitinu. Lecitin iz žitarica (oblik fitinske kiseline) nije najbolji nutrijent za nas, jer veže kalcij i željezo u neprobavljiv spoj, pa ometa njihovu apsorpciju, ali se zato u životinjskom tkivu pojavljuje u sklopu fosfolipida, pa je "frendly" za organizam. On potpomaže sistemsku proizvodnju lecitina, koji je odgovoran za mobilizaciju masti iz jetre, te time sudjeluje u reguliranju serumskog kolesterola i čuva krvožilni sustav. Potreban je za očuvanje i razvoj koštanih struktura, tkiva oka i tkiva crijeva. Važan je za živčani sustav, jer su velike količine inositola uočene u živčanim stanicama i moždinskoj i moždanoj tekućini. Vrlo je bitan za rast kose.
Izvori inositola su neobrađene žitarice, citrusi, pivski kvasac, neprerađenoj melasi i životinjskoj jetri. Uz to, male količine inositola se mogu proizvesti i u samom organizmu.
Inositol se u organizmu može pretvoriti u glukozu (oko 7%), što može utjecati na ublažavanje ketoze prilikom nedostatka glukoze.
Bolesti i poremećaji kod kojih može pomoći; konstipacija, ciroza jetre, atero i arterioskleroza, hipertenzija, hipoglikemija, visok kolesterol, moždani udar, vrtoglavice, shizofrenija, glaukom, astma, ćelavost, gastritis, nesanice i pretilost.
Apsorpcija nije točno utvrđena, djelomično jer se proizvodi i u tijelu, no dnevne terapeutske doze variraju od 500 do 1000 mg dnevno, što je mnogo za svakodnevnu upotrebu, te su farmaceuti ublažili količinu u nutrijentima. Ukoliko ne pijete tablete, znajte da jedna južna žlica kvasca daje cca. 40 mg inositola i kolina. Ova dva spoja su očigledno nerazdvojni kod upotrebe i kod djelovanja.
...je priznat kao nutrijent i dio B-kompleksa, što je vidljivo iz njegove velike združenosti u radu sa drugim vitaminima. B6, folna i pantotenska kiselina, te PABA su samo neke od sinergijskih tvari u organizmu. Dokazana je njegova pojava, zajedno sa kolinom, u lecitinu. Lecitin iz žitarica (oblik fitinske kiseline) nije najbolji nutrijent za nas, jer veže kalcij i željezo u neprobavljiv spoj, pa ometa njihovu apsorpciju, ali se zato u životinjskom tkivu pojavljuje u sklopu fosfolipida, pa je "frendly" za organizam. On potpomaže sistemsku proizvodnju lecitina, koji je odgovoran za mobilizaciju masti iz jetre, te time sudjeluje u reguliranju serumskog kolesterola i čuva krvožilni sustav. Potreban je za očuvanje i razvoj koštanih struktura, tkiva oka i tkiva crijeva. Važan je za živčani sustav, jer su velike količine inositola uočene u živčanim stanicama i moždinskoj i moždanoj tekućini. Vrlo je bitan za rast kose.
Izvori inositola su neobrađene žitarice, citrusi, pivski kvasac, neprerađenoj melasi i životinjskoj jetri. Uz to, male količine inositola se mogu proizvesti i u samom organizmu.
Inositol se u organizmu može pretvoriti u glukozu (oko 7%), što može utjecati na ublažavanje ketoze prilikom nedostatka glukoze.
Bolesti i poremećaji kod kojih može pomoći; konstipacija, ciroza jetre, atero i arterioskleroza, hipertenzija, hipoglikemija, visok kolesterol, moždani udar, vrtoglavice, shizofrenija, glaukom, astma, ćelavost, gastritis, nesanice i pretilost.
Apsorpcija nije točno utvrđena, djelomično jer se proizvodi i u tijelu, no dnevne terapeutske doze variraju od 500 do 1000 mg dnevno, što je mnogo za svakodnevnu upotrebu, te su farmaceuti ublažili količinu u nutrijentima. Ukoliko ne pijete tablete, znajte da jedna južna žlica kvasca daje cca. 40 mg inositola i kolina. Ova dva spoja su očigledno nerazdvojni kod upotrebe i kod djelovanja.