ADAPTOGENI - FANTASTIČNE BILJKE PRILAGODBE
Što su adaptogeni?
Ukoliko nekom prosječnom medicinaru postavite pitanje što su to adaptogeni, mnogi će po riječi prepoznati smisao, no mehanizme i pravu narav tih biljaka najvjerovatnije neće znati. To nije čudno, jer se pojam „adaptogen“ pojavljuje tek sredinom 20. stoljeća, dok je aktivnije u upotrebi u zadnjih 15 godina, otkad je američka FDA prihvatila taj termin za ime grupe supstanci sa posebnim antistres djelovanjem. Prvi koji je upotrebio tu riječ je poznati farmakolog N.V. Lazarev, kada je bio začuđen djelovanjem novog dilatatora arterija (2-benzil-benzimidazol), koji je povećavao otpornost organizma na stresne utjecaje.
Definicija riječi „adaptogen“ podrazumjeva nekoliko stvari:
Iza svih ovih visokointelektualnih definicija stoji grupa biljaka koja je, ukratko, zadužena za normalizaciju rada organizma nakon stresnih stanja ili prevenciju da do tih stanja uopće ne dođe.
Ukoliko nekom prosječnom medicinaru postavite pitanje što su to adaptogeni, mnogi će po riječi prepoznati smisao, no mehanizme i pravu narav tih biljaka najvjerovatnije neće znati. To nije čudno, jer se pojam „adaptogen“ pojavljuje tek sredinom 20. stoljeća, dok je aktivnije u upotrebi u zadnjih 15 godina, otkad je američka FDA prihvatila taj termin za ime grupe supstanci sa posebnim antistres djelovanjem. Prvi koji je upotrebio tu riječ je poznati farmakolog N.V. Lazarev, kada je bio začuđen djelovanjem novog dilatatora arterija (2-benzil-benzimidazol), koji je povećavao otpornost organizma na stresne utjecaje.
Definicija riječi „adaptogen“ podrazumjeva nekoliko stvari:
- adaptogen povećava rezistentnost organizma na širok spektar „neprijateljskih“ stanja organizma, u što spadaju fizički, kemijski ili biološki faktori
- adaptogen ima ulogu normalizacije organizma, odnosno ispravljanja poremećaja uzrokovanih stresnim stanjima i agensima
- adaptogen mora imati neštetno djelovanje na organizam (ukoliko se uzima u propisanom obliku i propisanim dozama), odnosno mora biti bez neželjenih svojstava po normalan rad organizma, bez obzira što djeluje na širok spektar stres-poremećaja.
Iza svih ovih visokointelektualnih definicija stoji grupa biljaka koja je, ukratko, zadužena za normalizaciju rada organizma nakon stresnih stanja ili prevenciju da do tih stanja uopće ne dođe.
Mehanizam djelovanja adaptogena
Mnogi misle da su adaptogeni zapravo stimulansi – djelomično to i jesu. Farmakološki se razlikuju od klasičnih stimulativnih supstanci, no glavna razlika je zapravo u nivou djelovanja, što je prikazano na grafikonima ispod teksta. Stimulansi uglavnom rade na kratkotrajnom „friziranju“ metabolizma stanica ili pojačanog prijenosa signala, koji poput pojačanog goriva ili pojačanog ubrizgavanja kod motora - kratkotrajno podižu učinak, ali nakon toga zabilježavaju nagli pad potencijala i produžuju termin oporavka. Adaptogeni podižu potencijal tijela time što djeluju na povećanoj sintezi RNA u stanicama, te kao posljedicu nemamo nagli pad potencijala, nego blago spuštanje na homeostatski tempo tijela.
Za neke adaptogene poznate su aktivne supstance i njihov mehanizam, no za neke nam je to još uvijek nepoznato, ali eksperimentalno se dokazalo djelovanje u realnim situacijama, te moguća klinička upotreba ovih biljaka. Na našu veliku sreću i zadovoljstvo.
Mnogi misle da su adaptogeni zapravo stimulansi – djelomično to i jesu. Farmakološki se razlikuju od klasičnih stimulativnih supstanci, no glavna razlika je zapravo u nivou djelovanja, što je prikazano na grafikonima ispod teksta. Stimulansi uglavnom rade na kratkotrajnom „friziranju“ metabolizma stanica ili pojačanog prijenosa signala, koji poput pojačanog goriva ili pojačanog ubrizgavanja kod motora - kratkotrajno podižu učinak, ali nakon toga zabilježavaju nagli pad potencijala i produžuju termin oporavka. Adaptogeni podižu potencijal tijela time što djeluju na povećanoj sintezi RNA u stanicama, te kao posljedicu nemamo nagli pad potencijala, nego blago spuštanje na homeostatski tempo tijela.
Za neke adaptogene poznate su aktivne supstance i njihov mehanizam, no za neke nam je to još uvijek nepoznato, ali eksperimentalno se dokazalo djelovanje u realnim situacijama, te moguća klinička upotreba ovih biljaka. Na našu veliku sreću i zadovoljstvo.
Adaptogene biljke i njihove aktivne supstance
Ovdje ćemo nabrojiti neke adaptogene biljke, koje su priznate ili su na putu da budu priznate od strane farmakoloških regulatornih tijela temeljem eksperimentalnih pokusa i naučnih radova. Namjena autora teksta ovaj put nije da se pišu doze niti načini primjene, jer bi tekst bio predug i odveo bi nas predaleko; nadam se da će ovaj tekst biti uvod u još tekstova za svaki adaptogen posebno, gdje će biti detaljnije opisana svaka od biljaka, njeni ekstrakti i posologija.
Ovdje ćemo nabrojiti neke adaptogene biljke, koje su priznate ili su na putu da budu priznate od strane farmakoloških regulatornih tijela temeljem eksperimentalnih pokusa i naučnih radova. Namjena autora teksta ovaj put nije da se pišu doze niti načini primjene, jer bi tekst bio predug i odveo bi nas predaleko; nadam se da će ovaj tekst biti uvod u još tekstova za svaki adaptogen posebno, gdje će biti detaljnije opisana svaka od biljaka, njeni ekstrakti i posologija.
Ružičasti žednjak (Rhodiola rosea) Započinjem sa ovim adaptogenom, jer je najsigurniji za upotrebu od svih navedenih, a ima najistaknutije adaptogene osobine. Ima razna imena; zlatni korijen, arktički korijen ili jednostavno rodiola. Postao je poznat na našim područjima nakon što su je počeli koristiti mnogi sportaši i ljubitelji ekstremnih aktivnosti. Ovi posljednji su ga koristili zbog primjećenog blagotvornog djelovanja na mučnine izazvane visinama i ekstremnim uvjetima. Pripravak koji se radi iz korijena je prilično kompleksan i sadrži mnoge flavonoide, fenole i fenolne glikozide, koji imaju povoljan učinak na organizam, kao što je salidrozid i rozavin. I narodna medicina je potvrdila njegov utjecaj na depresije, stimulaciju živčanog sustava, povoljno djelovanje na umore i psihofizičke napore, zbog čega je i uvršten u ovaj članak. U drevnoj medicinskoj dokumentaciji se spominje još u antičko doba. U posljednje vrijeme čuje se da je rodiola, u kombinaciji sa guaranom, postala često korištena biljka kod studenata u fazama učenja, što nije najbolji način za korištenje njezinih prednosti. Upravo zbog malog broja kontraindikacija i interakcija, rodiola predstavlja zanimljiv izbor u ekstremnim situacijama ili pripremama organizma. Ružičasti žednjak odnosno rodiola vrlo je vrijedna biljka sa nesumnjivim potencijalom u adaptogenom smislu. Ipak, dobro je naglasiti da se radi o endemičnoj vrsti, te savjetujem da je ne berete ukoliko naiđete na nju u prirodi – ekstrakti na tržištu imaju sasvim dovoljno aktivnih supstanci i beru se na područjima gdje rodiole ima puno više – čuvajmo naše primjerke. Sibirski ginseng – eleuterokok (Eleutherococcus senticosus) Iako dijeli ime sa pravim ginsengom, on mu nije srodan ni po rodu, ni po vrsti, no po djelovanju nisu daleko. I ovdje imamo grupu aktivnih supstanci, koje se nazivaju eleuterozidi, a ima ih mnogo. Uz to, tu su prisutni fenilpropanoidi, lignani i neki polisaharidi. Eleuterokok se masovno koristi na području bivšeg Sovjetskog saveza za indikacije za koje se koristi i pravi ginseng. Uglavnom je to rekonvalescencija i oporavak od napornih fizičkih i mentalnih stanja. Tako ga opisuje i njemačka Komisija E. Na njemu su se radila brojna istraživanja, koja su pokazala značajan potencijal u borbi protiv infekcija, gdje je utvrđeno povećanje razine T-limfocita u krvi (imunomodulacija), zatim smanjenje razine šećera u krvi (hipoglikemijsko djelovanje). Također se tradicionalno koristio i kod smanjenja masnoće i triglicerida u krvi. Neki autori spominju i potencijalno antioksidativno i antitumorno djelovanje, no trebat će još istraživanja na tu temu. Za većinu ovih opisanih djelovanja nije u potpunosti poznat biokemijski i farmakološki mehanizam. Kako se čini da je eleuterokok nešto moćniji od svog „imenjaka“-pravog ginsenga, isto tako pokazuje i mnoge nove interakcije i kontraindikacije, pa krenimo od zabrane upotrebe kod visokog tlaka, zabrana uzimanja zajedno sa drugim stimulansima (čak i kavom) i lijekovima za određena psihička stanja, mogućom interferencijom sa mnogim kardiološkim i antikoagulantnim lijekovima i posebnim oprezom kod ljudi koji uzimaju lijekove za smanjenje šećera u krvi. Eleuterokok je moćan adaptogen, pa je potrebno savjetovanje sa stručnom osobom. |
Kineski/korejski ginseng (Panax ginseng) - Japanski ginseng (Panax japonicus) - Američki ginseng (Panax quinquefolius) Jedna od najpoznatijih adaptogenih biljaka, ekstrakti se dobivaju iz gore navedene tri vrste ginsenga, iako ih ima preko 10 vrsta, te se neke koriste i kao zamjene za medicinske ginsenge. Samonikli ginseng je zapravo jako rijedak, ali se u posljednje vrijeme koriste kultivirane biljke (P. notoginseng/P. pseudoginseng). Zato je dobro da se pogleda i latinski naziv na pakovanjima ekstrakata. Bitno je napomenuti da je njemačka Komisija E priznala ginseng kao tonik protiv slabosti i umora, koristan za rekonvalescenciju i oporavak fizičkih i mentalnih sposobnosti i koncentracije. U literaturi se spominje i kao stimulans, što ginseng zapravo i jeste, no zbog još nekih djelovanja ipak ima i adaptogena svojstva. Snaga ginsenga stoji u triterpenskim glikozidima, nazvatim ginsenkozidi. Ima ih preko 25 vrsta i njihova djelovanja na tijelo su svestrana. Istraživanjima je potvrđeno njihovo stimulativno djelovanje slično kortikosteroidima, odnosno očituje se u mehanizmu stimuliranja tijela u proizvodnji kortikosteroida putem adenohipofize i tako povećavaju adaptogeni potencijal tijela. Takvi „naši“ kortikosteroidi su puno zdraviji i manje štetni od steroida proizvedenih nekim drugim putem. Osim toga, ginseng se spominje kao sredstvo u borbi protiv raka, te mikroorganizama, a ima i svojstva zaštite od rendgenskog zračenja i ostalih patogenih utjecaja na organizam. Pošto se radi i o stimulativnom sredstvu, potreban je oprez kod doza i načina uzimanja, što će vam razjasniti stručna osoba. Ašvaganda – indijski ginseng (Withania somnifera) Eto još jednog „imenjaka“ pravog ginsenga, iako opet nisu u rodu, ali djelovanja su donekle slična. Istraživanja su pokazala preko 30 aktivnih supstanci, u koju spadaju neki alkaloidi, steroidni laktoni i tepenoidi, te željezo kao nutrijent. Iz tog se vidi da ašvagandi predstoji zanimljiva naučna „karijera“. Ayourvedska medicina je veliki „potrošač“ ašvagande, uglavnom za koštano-mišićne poremećaje, reumatske promjene, te adaptogene efekte rekonvalescencije nakon bolesti ili kao prevencija prije njih. Efekat je uočen i kod napora, te sportskih natjecanja, pa su ga koristili u iste svrhe kao i gore navedeni eleuterokok. Naučna istraživanja pak spominju protuupalna, antioksidacijska i imunomodulatorna djelovanja, te još neka druga, koja su u fazi istraživanja. Bitan je i efekt koji ašvadanda ima na živčani sustav i povećanje rezistencije na stres, zbog čega se i našla na ovom popisu. Pošto ipak nedostaju istraživanja da bi se obuhvatila veća slika ašvagande, možemo se držati dokazanih djelovanja. Kao i kod gore navedenih adaptogena, i kod ašvagande mora postojati oprez u dozi, tako da bi bilo dobro posavjetovati se sa stručnjakom o tome. Posebno upozorenje upućeno je trudnicama, jer je primjećeno abotrivno svojstvo. Ova biljka također spada u grupu generalnih tonika organizma, osim gore navedenih indikacija može se koristiti i u problemima obamrlosti i nedostatka energije, seksualnih problema i impotencije. |
Manje poznati adaptogeni
Šizandra /Wu-Wei-Zi/ (Schizandra chinensis) je poznata u kineskoj tradicionalnoj medicini kao adaptogena i rekonvalescencijska biljka. Koristi se sušeni plod, koji se obrađuje na poseban način. Aktivne supstance su više vrsta šizandrina i šizandrola, koji imaju hepatoprotektivno i protuupalno djelovanje podjelomično otkrivenim farmakološkim mehanizmima. Kao i kod većine ostalih adaptogena, potreban je oprez i uzimanje preporučenih doza. Debela tikvina (Bryonia alba) je potencijalni adaptogen, a koristi se veliki, sušeni korijen odnosno pripravak od njega. Aktivne supstance su terpenoidi slični hormonskim strukturama nazavani kukurbitacini, steroidi i neki oblici masnih kiselina. Kao i ostali adaptogeni, koristi se prvenstveno za fiziološku adaptaciju organizma na stres, te njegovu prevenciju. Nažalost, upotreba ove biljke može imati ozbiljne posljedice, pa je potreban veliki oprez, prvo zbog posebne obrade korijena (koji je toksičan u prirodnom, svježem obliku) pa do doziranja. Dakle, debela tikvina ipak nije prvi izbor za adaptogen. Zanimljivo je da se pripravci debele tikvine koriste u homeopatiji za neka oboljenja. |
Mačja kandža(nokat) (Uncaria tomentosa) je prilično efikasna biljka u svojstvu imunomodulatora, no zapažena su i neka druga svojstva poput protuupalnog i djelovanja na krvožilni sustav. Ima i potencijalno antikancerogeno djelovanje, što je primjećeno u nekim austrijskim istraživačkim krugovima. Sirovina za pripravak je (opet) korijen. Od aktivnih supstanci poznati su neki alkaloidi, triterpenske molekule, steroli i proantocijanidini. Narodna medicina bilježi upotrebu kod reume, poremećaja probave, nekih oblika gastritisa i za zbrinjavanje rana. Također, ima djelovanje na menstrualni ciklus, pa se koristilo i kao kontraceptiv. Naravno, za takav široki spektar djelovanja potrebna su podrobnija istraživanja, no činjenica je da je mačji nokat zanimljiv izbor za adaptogeni efekat. Kao i kod drugih biljaka, nije u potpunosti neštetna, jer pogrešnim uzimanjem može izazavati niz zdravstvenih problema, posebno kod trudnica, kojima se ova biljka uopće ne preporučuje. |
Što reći na kraju...
...osim da su adaptogeni izrazito korisna i zanimljiva grupa biljaka, koja može imati mjesta u našem životu, posebno ako smo izloženi stresu i značajnim psihofizičkim naporima. Božja ljekarna u vidu prirode podarila nam je rješenje i za te probleme, iako je potreban oprez u doziranju, te savjetovanje sa stručnom osobom. Moja osobna iskustva sa adaptogenima su dobra, posebno sa rodiolom koju i sam koristim. Osobno mislim da vrijeme adaptogena tek dolazi, podaci o porastu potrošnje u zapadnim zemljama podupiru ovu tvrdnju. Adaptogeni spadaju u onu grupu ljekovitih supstanci koje nas štite – zato razmislite o zaštiti od nepovoljnih utjecaja iz svijeta. Naravno, uvijek uz konzultaciju stručne osobe.
...osim da su adaptogeni izrazito korisna i zanimljiva grupa biljaka, koja može imati mjesta u našem životu, posebno ako smo izloženi stresu i značajnim psihofizičkim naporima. Božja ljekarna u vidu prirode podarila nam je rješenje i za te probleme, iako je potreban oprez u doziranju, te savjetovanje sa stručnom osobom. Moja osobna iskustva sa adaptogenima su dobra, posebno sa rodiolom koju i sam koristim. Osobno mislim da vrijeme adaptogena tek dolazi, podaci o porastu potrošnje u zapadnim zemljama podupiru ovu tvrdnju. Adaptogeni spadaju u onu grupu ljekovitih supstanci koje nas štite – zato razmislite o zaštiti od nepovoljnih utjecaja iz svijeta. Naravno, uvijek uz konzultaciju stručne osobe.